FFST Open Press

Pedagoška koncepcija Friedricha Fröbela (1782. – 1852.) prva je koncepcija institucijskog odgoja u ranom djetinjstvu. Ostavila je veliki trag u povijesti institucijskoga ranog i predškolskog odgoja u svjetskim okvirima. Friedrich Fröbel svoju je pedagošku koncepciju razradio tijekom dužega vremenskog razdoblja. Temeljna načela i pristupe svoje koncepcije detaljno je obrazložio u djelu Die Menschenerziehung [O odgoju …

Uz obitelj, predškolske ustanove predstavljaju najvažniji čimbenik rasta i razvoja djeteta predškolske dobi. To su mjesta dječjega življenja, razvoja, učenja i igre. Kurikulum predškolskih ustanova mora biti fleksibilan, otvoren, prilagođen dječjim potrebama i mogućnostima. Kreativnost mora biti temelj predškolskoga kurikuluma. Dječja se kreativnost može poticati i razvijati kroz sve aktivnosti u predškolskim ustanovama: igru, glazbene, …

Učenički dom mjesto je psihičkog, fizičkog, emocionalnog, tjelesnog i socijalnog razvoja učenika. Odgojna skupina mjesto je razvijanja odnosa, tolerancije, dijaloga, poštivanja i uvažavanja tuđeg mišljenja. Sociometrijsko istraživanje, u Učeničkom domu Novi Zagreb, provedeno je s ciljem utvrđivanja položaja učenika unutar odgojne skupine te ispitivanja povezanosti obrazovnog uspjeha vođe skupine s obrazovnim uspjehom ostalih učenika. Pokazalo …

Inkluzija podrazumijeva otvoreni obrazovni sustav, poštivanje osobnosti i različitosti drugoga, njegove etničke i kulturne pripadnosti, spremnost za suradnju, aktivno činjenje za dobrobit drugoga te donošenje prikladnih prosudbi i odluka. Kako bi se mogao ostvarivati navedeni pristup, odgojno-obrazovne ustanove trebaju stvarati organizacijske pretpostavke koje se temelje na shvaćanju djeteta kao socijalnog subjekta sa specifičnim potrebama, pravima …

Sudjelovanje u brzo razvijajućem tehnološkom društvu zahtijeva produbljeno kritičko razumijevanje tehnologije i njezina utjecaja na pojedinca, okoliš i društvo. Postizanje tehnološke pismenosti postaje značajan imperativ nacionalnih politika, a u njegovu postizanju ima važnu ulogu obrazovanje i odgovarajuća osposobljenost učitelja i odgajatelja. Iako je istraživanje tehnološkog obrazovanja u proteklim godinama počelo uključivati i dječje vrtiće, područje …

Opserviranje i praćenje djece predstavlja prvi korak u transformiranju odgojno-obrazovne prakse ka stvarnoj kvaliteti. Stvarna kvaliteta definira se kao kvaliteta procesa nastala kroz rekonstruiranje i sukonstruiranje u kontekstu (Pirard i sur., 2011). Osim što osigurava značajan uvid u dječji razvoj i ponašanje, opservacija omogućava odgajatelju profesionalnu refl eksiju koja se u suvremenoj odgojnoj paradigmi smatra …

Kompetencije su nezaobilazna tema u raspravama o suvremenom odgoju i obrazovanju. Istraživanjem i razvojem kompetencija nastoji se poboljšati kvaliteta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Učeničke domove svrstavamo u skupinu odgojno-obrazovnih ustanova. U njima rade odgajatelji od kojih se očekuje izvršavanje raznih zadataka pa time i posjedovanja raznih kompetencija, od administrativnih do odgojno-obrazovnih. U ovom se radu …

Autor prije analiziranja adolescentskog života opisuje stanje današnjeg društva, jer da bi odgojitelj izabrao ispravan odgojni rad, mora poznavati izazove koje kultura danas stavlja pred mlade. Iz analize adolescentskog života vidljiva je važnost školskog iskustva za adolescenata, te upotrebe slobodnog vremena. Adolescent ispravno iskorištavajući slobodno vrijeme čini prve korake prema izborima. Skupina vršnjaka ima osobitu …

U ovom radu autorica se bavi pitanjem prepoznavanja i uvažanja potreba djece vrtićke dobi. Naglasak se stavlja na organizaciju rada i prostora, a u svezi dnevnog odmora djece koji se provodi unutar dobno mješovite skupine. Autorica se posebice bavi pitanjima sustavnog planiranja, problemima na koje odgojitelji nailaze tijekom uvođenja fleksibilne organizacije dnevnog odmora djece, potrebama …