U ovoj se knjizi razmatra jezik hrvatske književnosti 19. stoljeća u odnosu prema svojedobnoj književnojezičnoj normi i gledištima na pojedina jezična pitanja, a po nekim značajkama (npr. leksičkim) i u odnosu prema hrvatskoj jezičnoj baštini. Obuhvaćena su književna djela hrvatskih pisaca npr. Frane Vrinjanina, Jakoba Lovrenčića, Tomaša Mikloušića, Ivana Ambrozovića, Grge Čevapovića, Adama Filipovića Heldentalskoga, Marijana Jaića, Petra Katančića, Šime Starčevića, Janka Draškovića, Ignjata Alojzija Brlića, Ljudevita Gaja, Antuna Mihanovića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Matije Mažuranića, Dimitrije Demetra, Ljudevita Vukotinovića, Ane Vidovićeve, Dragojle Jarnević, Ivana Mažuranića, Stanka Vraza, Pavla Štoosa, Petra Preradovića, Ivana Franje Jukića, Grge Martića, Adolfa Vebera Tkalčevića, Blaža Modrošića, Luke Botića, Mihovila Pavlinovića, Mate Vodopića, Antuna Paska Kazalija, Antuna Kaznačića, Janka Jurkovića, Frana Kurelca, Augusta Šenoe, Janka Leskovara, Ante Kovačića, Eugena Kumičića, Josipa Eugena Tomića, Frana Mažuranića, Rikarda Jorgovanića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Augusta Harambašića, Josipa Kozarca, Vjenceslava Novaka, Ksavera Šandora Gjalskoga, Mirka Bogovića, Milana Begovića i drugih hrvatskih pisaca 19. stoljeća. Spominju se i mnogi drugi hrvatski pisci koji su svoja djela stvarali u 19. stoljeću, npr. Dubrovčanin Đuro Hidža, Šibenčanin Antun Zorčić, Slavonac Adalbert Horvat, Stipan Lukić iz Budima. Ne smiju se zaboraviti hrvatski pisci iz Bačke: Ivan Antunović, Mijo Mandić, Brnja Andrin, Grga Andrin, Stipan Krunoslav Grgić, Ivan Jesse Kujundžić, Nikola Kujundžić i Marko Fucin te iz Hercegovine Petar Bakula.
Jezik hrvatske književnosti 19. stoljeća razmatramo na djelima objavljenima u 19. stoljeću, a ne na kasnijim izdanjima tih djela. Razmatrana djela sinkronijski se opisuju na slovopisnoj, pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini.
Pozornost je posvećena nekim tipičnim značajkama koje se nalaze u većine pisaca ili u pisaca određenih književnojezičnih opredjeljenja, ali se donose i neke osobitosti ili odstupanja u jeziku pojedinih pisaca.
