Grbovnik Korjenić-Neorića iz 1595. najstarija je zbirka grbova zemalja, dinastija i plemićkih rodova na jugoslavenskom području. O grbovniku se često pisalo paušalno i netočno. Poistovjećivalo ga se s prerisom „virtualnog“ protografa don Pedra Ohmućevića ili s Fojničkim grbovnikom i drugim kasnijim inačicama u sklopu ilirske heraldike. Na temelju genealoških podataka i drugih izvora odgovara se na pitanje tko su bili Korjenić-Neorići, tvorci grbovnika iz Banića u Slanskom primorju, te kojim španjolskim rodovima pripadaju grbovi bez atribucija na posljednjim listovima grbovnika. U kontekstu povijesti druge polovice 16. st. otkriva se kako i zašto su se ta uglavnom španjolska znamenja našla u najstarijem ilirskom grbovniku.