Analizirajući kako se Španjolski građanski rat (1936. – 1939.) i njegovi akteri poimaju u kolektivnome sjećanju današnje Španjolske u kojoj se još uvijek »ratuje sjećanjima«, u tekstu se problematizira stanje u Hrvatskoj koju također guše »povijesni balasti«, odnosno nastoje se izvući pouke vezane za povijesno nasljeđe i odnos prema nedemokratskim režimima. Kulminacija sukoba formacija koje su služile totalitarnim idejama dogodila se u Hrvatskoj u Drugome svjetskom ratu. Autor se zalaže za znanstveno, argumentirano i povijesno odgovorno istraživanje tzv. kontroverznih povijesnih tema. Prihvaćanje »višesmjernoga« (multidirectional) kolektivnog pamćenja (Michael Rothberg), utemeljenoga na načelima i vrednotama demokratskoga ustavnog poretka, čini se kao preduvjet za međusobno razumijevanja i pomirenje. To implicira prihvaćanje multiperspektivnosti i bjelodane činjenice da u hrvatskom društvu postoje pluralna sjećanja. Multiperspektivno povijesno pamćenje jest pristup povijesti koji promiče raznolike perspektive i interpretacije prošlih događanja i fenomena. Multiperspektivnost kao metodološki pristup brana je stvaranju jednostranih i/ili pristranih povijesnih narativa, posebice o tzv. »kontroverznim« ili »osjetljivim« pitanjima, i može doprinijeti dijalogu i pomirenju u društvu jer omogućuje dijalog različitih zajednica, a što u najboljemu slučaju rezultira razumijevanjem perspektive drugoga. Multiperspektivni i pluralni pristup i prema najkontroverznijim pitanjima hrvatske prošlosti čini se kao dobar put kojim bi se u hrvatskome društvu razvili viši stupanj tolerancije i demokratske kulture sjećanja, što se čini nužnim da društvo prevlada naslijeđene povijesne traume.
