Rad istražuje tri teme. Prva je ideja globalizacije i univerzalnoga u odnosu na nacionalne kulturne i književne kanone. Druga je tema o tome kako nacionalni jezik i književnost mogu ostati autentični i univerzalni, kako se mogu cijeniti i kao razlika i kao artefakt univerzalne vrijednosti. Navedeno zahtijeva uvod u glavnu temu, a to je područje prijevoda, posebice prijevoda shvaćenog kao trans-kreacija, odnosno re-kreacija jednog književnog svijeta unutar (jednog) drugog kulturnog diskursa, ili na drugom jeziku, ili čak na novom lingua franca, koji je danas engleski jezik. To znači da se o drugoj naciji također može pripovijedati na engleskom, ali na engleskom koji koriste drugi za svoje vlastite svrhe, ponekad samo komercijalne, ali ponekad namjerno odabrane kao oruđe kontrahegemonije s vlastitom svrhom i načinima. Kako to možemo trans-kreirati u čitanju, od ključne je važnosti za interpretaciju. Na kraju rada vidjet ćemo kako se to odražava i na drugost autentične kulture (u ovoj studiji slučaja korejske) kao i na diskurs engleskoga govornog područja i engleski kao autentični jezik i alat za trans-kreaciju i širenje ideje književnosti kao globalnoga entiteta (ili/i sustava).
