{"id":7056,"date":"2026-06-17T13:31:00","date_gmt":"2026-06-17T12:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=book&p=7056"},"modified":"2026-07-22T15:43:44","modified_gmt":"2026-07-22T14:43:44","slug":"i-vescovi-della-dalmazia-al-concilio-di-hieria-del-754-appunti-sulla-geografia-storica-delladriatico-meridionale-bizantino-nellviii-secolo","status":"publish","type":"book","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/book\/i-vescovi-della-dalmazia-al-concilio-di-hieria-del-754-appunti-sulla-geografia-storica-delladriatico-meridionale-bizantino-nellviii-secolo\/","title":{"rendered":"I vescovi della Dalmazia al Concilio di Hieria del 754. Appunti sulla geografia storica dell\u2019Adriatico meridionale bizantino nell\u2019VIII secolo"},"content":{"rendered":"\n

Kronika Mihajla Sirijca (12. st.) sadr\u017ei sljede\u0107i podatak za 754. godinu: La m\u00eame ann\u00e9e, l’empereur Constant[inus] r\u00e9unit \u00e0 Constantinople un synode des \u00e9v\u00eaques chalc\u00e9doniens de la province de Rome et de ceux de la Dalmatie, de l’Hellade, de la Cilicie et de la Sicile. Ils s’assembl\u00e8rent \u00e0 propos de l’affaire des images, pour savoir si l’on devait les v\u00e9n\u00e9rer ou non. Ils port\u00e8rent un d\u00e9cret et une d\u00e9finition (disant) qu’on ne devait absolument pas v\u00e9n\u00e9rer les images<\/em>. Mihajlova svjetska kronika, napisana na sirijskom jeziku, jedini je izvor o ovom doga\u0111aju koji izrijekom spominje dalmatinske biskupe. Premda postoje odre\u0111ena neslaganja oko to\u010dnog zna\u010denja izraza \u201eprista\u0161e kalcedonskoga nauka\u201d i \u201eRimska crkvena pokrajina\u201d, formulacija da je car sazvao \u201esinodu biskupa (…) iz Rimske crkvene pokrajine te onih iz Dalmacije, Helade, Cilicije i Sicilije\u201d nedvojbeno isti\u010de poseban polo\u017eaj tih pokrajina u odnosu na bizantsko crkveno sredi\u0161te. Te su pokrajine izdvojeno navedene u odnosu na Carigradsku patrijar\u0161iju jer su se nalazile izvan dosega bizantske crkvene jurisdikcije i izvan stvarne politi\u010dke kontrole bizantskoga cara. Bizant je tek nedavno oduzeo papi jurisdikciju nad Heladom i Sicilijom, dok je Cilicija predstavljala pograni\u010dno podru\u010dje prema Omajadskom Kalifatu, izvan stvarne carske vlasti. Stoga se mo\u017ee prihvatiti mi\u0161ljenje L. Margeti\u0107a o sli\u010dnosti polo\u017eaja Dalmacije sredinom 8. st. s polo\u017eajem Cilicije: bizantska je vlast ondje bila tek povremena i neujedna\u010dena intenziteta, a Dalmacija se, poput ostalih navedenih pokrajina, nalazila izvan crkvene jurisdikcije carigradskog patrijarha. Navedeni su prelati sudjelovali na crkvenoj sinodi iz dvaju razloga: zato \u0161to je ona nominalno predstavljala ekumenski sabor te zato \u0161to su pripadali podru\u010djima koja su se, barem u tom konkretnom trenutku (754.), nalazila pod ve\u0107im ili manjim izravnim utjecajem bizantskoga cara, zbog \u010dega su kao njegovi podanici bili obvezni odazvati se njegovu pozivu. Unato\u010d tomu, oskudan podatak sirijskoga kroni\u010dara o dalmatinskim biskupima jo\u0161 uvijek nije zadovoljavaju\u0107e vrednovan u medievisti\u010dkoj historiografiji. Godine 1878. otkriven je dotad nepoznat popis biskupija, tzv. Notitia 3<\/em>, koji je rasvijetlio stanje crkvene organizacije Carigradske patrijar\u0161ije neposredno prije i neposredno nakon sabora u Hieriji 754. \u0160irenje Carigradske patrijar\u0161ije uklju\u010divanjem novih metropolija, kako je zabilje\u017eeno u Notitia 3<\/em>, pokazuje da je, iz perspektive Ilirika, Patrijar\u0161iji pripadalo samo podru\u010dje ju\u017eno od Prevalitane. Sljede\u0107a pokrajina \u010diji su biskupi navedeni kao sufragani patrijarha bila je Novi Epir, koji je prema tom popisu obuhva\u0107ao 8 biskupija podlo\u017enih metropolitu Dra\u010da. Iz toga proizlazi da biskupi zapadnog Ilirika nisu bili formalni podlo\u017enici carigradskog patrijarha, premda su na saboru sudjelovali kao podanici bizantskoga cara. Postoji, me\u0111utim, jo\u0161 jedna mogu\u0107nost \u2013 koja dosad nije bila razmatrana u ovom kontekstu \u2013 pri poku\u0161aju identifikacije tih \u201edalmatinskih\u201d biskupa. Naime, ikonoklasti\u010dka Notitia 3<\/em> na dva mjesta spominje otok i grad Kefaloniju: najprije kao metropoliju pokrajine Prvi Epir, a zatim kao \u201epokrajinu\u201d Kefaloniju na \u010dijem se \u010delu nalazi metropolit \u201eDalmacije\u201d (sic<\/em>). Kefalonija nikada nije bila vi\u0161e od obi\u010dne biskupije, dok Dalmacija nije bila grad nego pokrajina, pa je o\u010dito rije\u010d o svojevrsnom propustu. Nedavno je V. Prigent poku\u0161ao razrije\u0161iti to pitanje pretpostavkom da je tada\u0161nja bizantska civilna upravna mre\u017ea utjecala na shva\u0107anje va\u017enosti pojedinih otoka u crkvenoj hijerarhiji. Sastavlja\u010d popisa pripisao bi tako prijestolnici va\u017ene teme odgovaraju\u0107i rang metropolije, prema vlastitoj procjeni njezina zna\u010denja. Kada je, me\u0111utim, trebalo odrediti opseg jurisdikcije te nepostoje\u0107e metropolije, pisac se na\u0161ao u pote\u0161ko\u0107ama te je zami\u0161ljenom \u201ekefalonijskom metropolitu\u201d jednostavno pridru\u017eio dio biskupa Staroga Epira kao navodne sufragane, u nespretnoj kombinaciji s pojedinim biskupima Ahaje, odnosno Helade. Iskrivljenje je nastalo zbog potrebe sastavlja\u010da da glavnom gradu Kefalonijske teme prona\u0111e sufragane, budu\u0107i da ga je smatrao metropolijom, premda nije mogao prona\u0107i njihov popis \u2013 i to s dobrim razlogom, jer oni u stvarnosti nisu postojali. Za na\u0161 je problem osobito znakovito to \u0161to je nepoznati sastavlja\u010d naveo zemlje koje su se nalazile u neposrednoj zoni vojno-upravnog utjecaja Kefalonijske teme \u2013 Jonske otoke, Dalmaciju i Epir. Prigentovim zapa\u017eanjima valja dodati da se pridjev \u201edalmatinski\u201d povremeno javljao u nazivlju za pokrajinu Novi Epir, \u0161to je moglo navesti sastavlja\u010da Notitia 3<\/em>, kao i prepisiva\u010da \u010dijim se prijepisom mnogo stolje\u0107a poslije slu\u017eio sirijski kroni\u010dar, da mo\u017eda pogre\u0161no poistovjete biskupe s podru\u010dja dana\u0161nje Albanije s dalmatinskim biskupima. Njihova se imena, naime, ne pojavljuju u aktima sabora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kronika Mihajla Sirijca (12. st.) sadr\u017ei sljede\u0107i podatak za 754. godinu: La m\u00eame ann\u00e9e, l’empereur Constant[inus] r\u00e9unit \u00e0 Constantinople un synode des \u00e9v\u00eaques chalc\u00e9doniens de la province de Rome et de ceux de la Dalmatie, de l’Hellade, de la Cilicie et de la Sicile. Ils s’assembl\u00e8rent \u00e0 propos de l’affaire des images, pour savoir si …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7059,"template":"","tags":[6702,6704,6703,135,6705,950],"book_category":[645],"class_list":["post-7056","book","type-book","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-biskupije","tag-crkvena-povijest","tag-crkveni-sabori","tag-dalmacija","tag-historijska-geografija","tag-rani-srednji-vijek","book_category-povijest"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book\/7056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/book"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7056"},{"taxonomy":"book_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book_category?post=7056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}