Specifi\u010dan polo\u017eaj Kraljevine Dalmacije u pro\u0161losti uvjetovao je svojevrsnu politi\u010dku i kulturnu izoliranost, stoga su nerijetko dalmatinski intelektualci ostajali u sjeni predstavnika ostalih jezi\u010dnih koncepcija u ostatku Hrvatske. Upravo je to motivacija nastanku ove monografije \u010dija je namjera posvjedo\u010diti o jezi\u010dnoj praksi zabilje\u017eenoj u Kraljevini Dalmaciji, u drugoj polovici 19. stolje\u0107a pa sve do njezina politi\u010dkog nestajanja 1918. godine. Analizom jezika kori\u0161tenog u slu\u017ebene svrhe poku\u0161ava se prona\u0107i tuma\u010denje za njegove forme, tvorbu, mijene, kao i samooblikovanje. Rije\u010d je o specifi\u010dnom jeziku koji sa\u017eima u sebi nastavak gramati\u010darske tradicije zagreba\u010dke filolo\u0161ke \u0161kole, a koji postupno prelazi u predlo\u017eak norme hrvatskih vukovaca. To u op\u0107im mjestima zna\u010di da se iz \u201eahavskog\u201c genitivnog nastavka, nesinkretiziranih dativa, lokativa i instrumentala, neprovo\u0111ena asimilacija u pismu i drugih sekundarnih obilje\u017eja norme sredine 19. stolje\u0107a postupno prelazi u koherentan sustav kakav krajem stolje\u0107a propisuju gramatike vukovskog predznaka. Monografija pokazuje da je jezik druge polovice 19. stolje\u0107a bio duboko koncepcijski podijeljen. S jedne strane za\u010du\u0111uje brzina kojom se odvijaju promjene na odre\u0111enim jezi\u010dnim granama. S druge strane, bez obzira na utjecaj vukovaca koji je vidljiv od po\u010detka istra\u017eivanja, intenzivno se zadr\u017eava tradicija. Stoga se ne mo\u017ee govoriti o koherentnom sustavu ponajprije kada i\u0161\u010ditavamo utjecaj i iliraca i vukovaca, ali i starijih jezi\u010dnih koncepcija i gramati\u010dkih rje\u0161enja. Pedeset godina ipak pokazuje polaganu promjenu od starijeg jezi\u010dnog sustava k novomu pa na po\u010detku 20. stolje\u0107a zatje\u010demo jezik gramati\u010dki i pravopisno vrlo sli\u010dan dana\u0161njem suvremenom standardnom jeziku. Od 1867. godine i vrlo \u010dvrste koncepcije zagreba\u010dke filolo\u0161ke \u0161kole pa do 1918. godine taj je jezik postao precizan prikaz vukovske jezi\u010dne koncepcije. Jezi\u010dna je analiza pokazala kako su mnogi poku\u0161aji normiranja knji\u017eevnog jezika u Dalmaciji stvorili stanje u kojemu ne postoji jedinstven sustav normi. Na\u010delno gledano, ponegdje izgleda kao da se jezik korpusa distancira od vremenom nametnutih pravila, o\u010dekivanih tvorbi i normiranja. Bila je to posljedica marginalizacije jezi\u010dnih rasprava u Dalmaciji, pa i svojevrsne dezorijentiranosti kao recidiva prilika, necjelovitosti i nehomogenosti sustava te kasnog ujedna\u010davanja pravopisa. Kona\u010dno, svjedo\u010dimo kako je hrvatski jezik u Dalmaciji sintetizirao najbolje od jezi\u010dnih promjena. U pedeset godina prou\u010davane administrativne pismenosti jezik je iz nedosljednog neujedna\u010denog idioma prerastao u stabilan, standardiziran, gramati\u010dki i leksi\u010dki normiran polifunkcionalan idiom koji se s pravom mogao nazvati hrvatskim standardnim jezikom. Jezik slu\u017ebeno-upravnih novina u Kraljevini Dalmaciji rezultat je svjesnih napora u kodificiranju i stvaranju hrvatskog kao slu\u017ebenog jezika, napora koji su potaknuti sa sjevera Hrvatske, koji je fizi\u010dki, formalno i pravno bio odvojen, ali u jezi\u010dnom smislu o\u010dito vrlo povezan s jugom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Specifi\u010dan polo\u017eaj Kraljevine Dalmacije u pro\u0161losti uvjetovao je svojevrsnu politi\u010dku i kulturnu izoliranost, stoga su nerijetko dalmatinski intelektualci ostajali u sjeni predstavnika ostalih jezi\u010dnih koncepcija u ostatku Hrvatske. Upravo je to motivacija nastanku ove monografije \u010dija je namjera posvjedo\u010diti o jezi\u010dnoj praksi zabilje\u017eenoj u Kraljevini Dalmaciji, u drugoj polovici 19. stolje\u0107a pa sve do njezina …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6876,"template":"","tags":[242,6430,6429,6426,6427,6428],"book_category":[2190],"class_list":["post-6873","book","type-book","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-19-stoljece","tag-dalmatinski-gramaticari","tag-hrvatski-vukovci","tag-kraljevina-dalmacija","tag-standardizacija","tag-zagrebacka-filoloska-skola","book_category-kroatistika"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book\/6873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/book"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6873"},{"taxonomy":"book_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/book_category?post=6873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}