{"id":6031,"date":"2008-05-30T10:12:00","date_gmt":"2008-05-30T09:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=article&#038;p=6031"},"modified":"2026-06-25T10:14:22","modified_gmt":"2026-06-25T09:14:22","slug":"toponimi-romanskoga-porijekla-na-splitskom-poluotoku","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/article\/toponimi-romanskoga-porijekla-na-splitskom-poluotoku\/","title":{"rendered":"Toponimi romanskoga porijekla na splitskom poluotoku"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bogata kulturna ba\u0161tina grada Splita svjedo\u010di o dugom povijesnom razvitku najve\u0107ega dalmatinskog grada, ne samo spomenicima raditeljstva i umjetnosti nego i drugim svjedo\u010danstvima kulturnoga razvitka, me\u0111u koje spada i lingvisti\u010dko naslje\u0111e. U svom prilogu autorice raspravljaju o toponimiji Splita i njegova gradskog podru\u010dja rasprostranjenog na prirodnom poluotoku, obra\u0111uju\u0107i nazive mjesta romanskoga podrijetla, a u sklopu opse\u017enijega istra\u017eiva\u010dkog projekta. U prvom dijelu priloga iznosi se kratak povijesni pregled razvitka u kojem se romanski jezi\u010dni utjecaji razmatraju tijekom sva tri osnovna razdoblja: stari vijek, od gr\u010dke kolonizacije i rimske urbanizacije, srednji vijek, kada je pala\u010da cara Dioklecijana transformirana u grad Split, koji postaje va\u017enom jadranskom autonomnom komunom, i novi vijek, kada romanski utjecaji prodiru kroz \u010detiristoljetnu venecijansku upravu u Dalmaciji. U drugom dijelu rada topografskim se redoslijedom, od zapada prema istoku, navode toponimi romanskoga podrijetla po\u010dev\u0161i od brda Marjan, koje sa zapada nadvisuje splitski poluotok, sve do rijeke \u017drnovnice. Tre\u0107i dio obra\u0111uje toponime po tipu nastanka, me\u0111u kojima su u Splitu posebno brojni oni sanktoremski, nastali po imenima brojnih svetaca, zatim antropotoponimi, oblikovani po imenima osoba, fi totoponimi i zootoponimi, koji odra\u017eavaju bogatstvo biljnoga i \u017eivotinjskog svijeta na Splitskom poluotoku, te geotoponimi i petrotoponimi, nastali po prirodnim osobinama podru\u010dja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bogata kulturna ba\u0161tina grada Splita svjedo\u010di o dugom povijesnom razvitku najve\u0107ega dalmatinskog grada, ne samo spomenicima raditeljstva i umjetnosti nego i drugim svjedo\u010danstvima kulturnoga razvitka, me\u0111u koje spada i lingvisti\u010dko naslje\u0111e. U svom prilogu autorice raspravljaju o toponimiji Splita i njegova gradskog podru\u010dja rasprostranjenog na prirodnom poluotoku, obra\u0111uju\u0107i nazive mjesta romanskoga podrijetla, a u sklopu &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2806,"menu_order":0,"template":"","tags":[5875,2007,5874,2463,5876],"class_list":["post-6031","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-geografski-pregled","tag-romanizmi","tag-splitski-poluotok","tag-toponimi","tag-toponimi-po-tipu-nastanka"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/6031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}