{"id":5965,"date":"2008-12-30T09:07:00","date_gmt":"2008-12-30T08:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=article&#038;p=5965"},"modified":"2026-06-25T09:08:43","modified_gmt":"2026-06-25T08:08:43","slug":"odnos-prema-djeci-s-posebnim-potrebama","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/article\/odnos-prema-djeci-s-posebnim-potrebama\/","title":{"rendered":"Odnos prema djeci s posebnim potrebama"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odnos prema djeci s posebnim potrebama mijenjao se kroz povijest, ovisno o tomu kako su se mijenjali uvjeti \u017eivota i u kakvom se politi\u010dkom, socijalnom, kulturnom, ekonomskom i bilo kojem drugom okru\u017eenju odre\u0111eno dru\u0161tvo na\u0161lo. Segregacijska praksa i fi lozofi ja pro\u0161losti u Americi i u Europi imale su odlu\u010duju\u0107i utjecaj na polo\u017eaj osoba s pote\u0161ko\u0107ama, odnos \u0161kole i dru\u0161tva u cjelini. Tada\u0161nja ideja da se osobama s pote\u0161ko\u0107ama mo\u017ee pomo\u0107i u odvojenom okru\u017eenju, izolirano od ostatka dru\u0161tva, samo je osna\u017eila socijalne stigme i odbojnost. Odbijanje obrazovanja djece s pote\u0161ko\u0107ama zajedno s drugom djecom samo je pridonijelo strogosti i homogenizaciji obrazovanja te dopunilo mit da rad u razredu s drugom djecom ne zahtijeva dodatnu modifi kaciju<br>ili adaptaciju. U ameri\u010dkom je dru\u0161tvu, na primjer, slogan \u201cmi protiv njih\u201d pridonio pro\u0161irenju nemogu\u0107nosti da se cijeni socijalna i kulturna razli\u010ditost te da se vi\u0161e pozornosti pokloni onome \u0161to ljude ujedinjuje. Napu\u0161tanje prakse isklju\u010divanja koja je prevladavala u pro\u0161losti, osigurava svim u\u010denicima jednake mogu\u0107nosti da ispune svoje obrazovne potrebe unutar regularnog obrazovanja. Taj pomak olak\u0161ava napore ujedinjenja op\u0107e i specijalne izobrazbe u jedinstven sustav. Usprkos mnogim preprekama, ekspanzija inkluzivnog pokreta ukazuje na to da \u0107e \u0161kole i dru\u0161tvo nastaviti djelovati prema narasloj inkluzivnoj praksi, \u0161to predstavlja pozitivan odmak u odnosu na stare oblike i na\u010dine obrazovanja, kao i gledanja na tu problematiku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odnos prema djeci s posebnim potrebama mijenjao se kroz povijest, ovisno o tomu kako su se mijenjali uvjeti \u017eivota i u kakvom se politi\u010dkom, socijalnom, kulturnom, ekonomskom i bilo kojem drugom okru\u017eenju odre\u0111eno dru\u0161tvo na\u0161lo. Segregacijska praksa i fi lozofi ja pro\u0161losti u Americi i u Europi imale su odlu\u010duju\u0107i utjecaj na polo\u017eaj osoba s &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2806,"menu_order":0,"template":"","tags":[2357,3951,2889,5795,5796,3771],"class_list":["post-5965","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-demokracija","tag-djeca-s-poteskocama","tag-inkluzija","tag-jednake-mogucnosti","tag-obrazovanje-za-sve","tag-segregacija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/5965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}