{"id":5401,"date":"2011-12-28T11:19:00","date_gmt":"2011-12-28T10:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=article&#038;p=5401"},"modified":"2026-06-23T11:21:45","modified_gmt":"2026-06-23T10:21:45","slug":"biti-ili-ne-biti-zena-pitanje-je-sad-zenino-a-mjesto-a-u-ssakespeareovu-svijetu-i-na-pozornici","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/article\/biti-ili-ne-biti-zena-pitanje-je-sad-zenino-a-mjesto-a-u-ssakespeareovu-svijetu-i-na-pozornici\/","title":{"rendered":"Biti ili ne biti \u017eena: pitanje je sad! \u017denino\/a mjesto\/a u sSakespeareovu svijetu i na pozornici"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je Francoise Lionnet u svojoj studiji \u201cPostcolonial Representation: Women, Literature, Identity\u201d zaklju\u010dila da tijelo ima \u201cdvostruku funkciju: da prika\u017ee zbiljsko, i da posjeduje mogu\u0107e\u201d (Lionnet, 1995.: 92), imala je na umu ne\u0161to posve odre\u0111eno. Drugim rije\u010dima, uloga seksualnosti u izvedbenim umjetnostima i u vizualnoj reprezentaciji \u017eenskog tijela kao seksualno predodre\u0111enog tijela, tijela Drugog, pitanje je oko kojega se danas u feministi\u010dkoj kritici vode burne rasprave. Analiza predstavljanja likova \u017eena krajem XVI. i po\u010detkom XVII. stolje\u0107a u dramskom opusu Williama Shakespearea, koje su na pozornici igrali dje\u010daci, upozorava na ne\u0161to \u0161to se \u010dini iznimno va\u017enim. \u017denska tijela prekrivena drugim entitetima i identitetima, ideolo\u0161kim uvjerenjima i kulturnim vrijednostima, tijela optere\u0107ena cijelim nizom zna\u010denja i tuma\u010denja, poput onih rodnih ili psihoanaliti\u010dkih, \u017eenska tijela, ali i tijela op\u0107enito kao simboli\u010dko mjesto, kao da postaju tekst u koji su upisane mnoge dru\u0161tveno-povijesne \u010dinjenice tog vremena. Stoga su namjere autorice ovog \u010dlanka dvojake: s jedne \u0107e strane nastojati predstaviti dru\u0161tveno-povijesni pregled konvencije i vrijednosti upu\u0107uju\u0107i ujedno i na ideolo\u0161ku podatnost tjelesne metaforike, a s druge \u0107e strane nastojati uputiti na raznolike na\u010dine (mal)tretiranja tijela, osobito \u017eenskog, ali i tijela dje\u010daka koja su ta \u017eenska tijela nastojali imitirati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je Francoise Lionnet u svojoj studiji \u201cPostcolonial Representation: Women, Literature, Identity\u201d zaklju\u010dila da tijelo ima \u201cdvostruku funkciju: da prika\u017ee zbiljsko, i da posjeduje mogu\u0107e\u201d (Lionnet, 1995.: 92), imala je na umu ne\u0161to posve odre\u0111eno. Drugim rije\u010dima, uloga seksualnosti u izvedbenim umjetnostima i u vizualnoj reprezentaciji \u017eenskog tijela kao seksualno predodre\u0111enog tijela, tijela Drugog, pitanje &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2806,"menu_order":0,"template":"","tags":[5179,5176,5178,578],"class_list":["post-5401","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-entiteti-i-identiteti","tag-tijela","tag-transvestizam","tag-vrijednosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/5401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}