Krenuv\u0161i u svom razmi\u0161ljanju od \u010dovjekove potrebe i mogu\u0107nosti odgoja kao sredi\u0161ta pedago\u0161ke teorije i odgojne prakse, autor elaborira doprinos drugih znanosti koje se isto tako ali svojom znanstvenom metodologijom bave istra\u017eivanjem ljudskoga bi\u0107a. Rije\u010d je prvenstveno o prirodoslovnim i humanisti\u010dkim znanostima. Na taj na\u010din ne \u017eeli se pustiti iz vida sve ono \u0161to su i te znanosti namrle kao novinu, a od vitalnog su zna\u010denja za cjelovito poimanje \u010dovjeka. Autor se pritom koristi na\u010delom interdisciplinarnosti koje je jako prisutno kod suvremenih pedagogijskih znalaca, dosljedno ugra\u0111uju\u0107i u svoju pedago\u0161ku misao ta izna\u0161a\u0161\u0107a, odmah ukazuje i na njihovu pedago\u0161ku perspektivu u smislu da ono \u0161to nije genetski naslije\u0111eno, a specifi\u010dno je za \u010dovjeka, podlije\u017ee mogu\u0107nosti i potrebi u\u010denja \u010dime se uvelike bave odgojne znanosti kao svojim specifi\u010dnim \u201epredmetom\u201c istra\u017eivanja. Rezultati tih znanosti u ovom istra\u017eivanju slu\u017ee kao svojevrsna propedeutika pedago\u0161koj teoriji i na nju naslonjenoj odgojnoj praksi. Tako u\u010denje specifi\u010dnih ljudskih pona\u0161anja kao \u0161to su: uspravno hodanje, govor, mi\u0161ljenje, upravljanje pona\u0161anjem, ovladavanja okolinom te vje\u0161tina kori\u0161tenje vlastitih organa, odnosno u\u010denje ljudskih na\u010dina \u017eivljenja otvorena prema svijetu, jesu ne\u0161to s \u010dim \u010dovjek ne dolazi na svijet nego stje\u010de kroz proces odgoja i obrazovanja. Kolikogod su ove ideje \u201epredmet\u201c svih odgojnih znanosti, ovdje je ipak naglasak stavljen na zasebnu pedago\u0161ku disciplinu kojoj je to jo\u0161 svojstvenije, bli\u017ee i specifi\u010dnije, naime, pedago\u0161ku antropologiju koju se sagledava kroz prizmu ljudskih dubinskih pitanja \u0161to nastaju u pojedinim, reklo bi se, privilegiranim ljudskim situacijama, kao \u0161to su: \u010du\u0111enje i divljenje, frustracija i razo\u010daranje te iskustvo negativnoga i ispraznosti, odnosno razmatranjem korijena antropolo\u0161kih pitanja gdje se posebno spominje iskustvo slobode koje uklju\u010duje osobnu odgovornost, personalni odnos prema drugim ljudima te potrebu za pronalaskom op\u0107eg smisla ljudskog postojanja.
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krenuv\u0161i u svom razmi\u0161ljanju od \u010dovjekove potrebe i mogu\u0107nosti odgoja kao sredi\u0161ta pedago\u0161ke teorije i odgojne prakse, autor elaborira doprinos drugih znanosti koje se isto tako ali svojom znanstvenom metodologijom bave istra\u017eivanjem ljudskoga bi\u0107a. Rije\u010d je prvenstveno o prirodoslovnim i humanisti\u010dkim znanostima. Na taj na\u010din ne \u017eeli se pustiti iz vida sve ono \u0161to su …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2806,"menu_order":0,"template":"","tags":[3858,3857,3859,3861,3860],"class_list":["post-4084","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-humanisticke-znanosti","tag-mogucnost-odgoja","tag-pedagoska-antropologija","tag-potreba-odgoja","tag-prirodoslovne-znanosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/4084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}