{"id":4017,"date":"2016-06-16T13:06:00","date_gmt":"2016-06-16T12:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=article&#038;p=4017"},"modified":"2026-07-02T13:40:29","modified_gmt":"2026-07-02T12:40:29","slug":"sukonstrukcija-interkulturalnog-kurikuluma-komparacija-odredenih-obiljezja-hrvatske-kulture-kod-srednjoskolaca-i-njihovih-nastavnika-hofstedeov-model","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/article\/sukonstrukcija-interkulturalnog-kurikuluma-komparacija-odredenih-obiljezja-hrvatske-kulture-kod-srednjoskolaca-i-njihovih-nastavnika-hofstedeov-model\/","title":{"rendered":"Sukonstrukcija interkulturalnog kurikuluma. komparacija odre\u0111enih obilje\u017eja hrvatske kulture kod srednjo\u0161kolaca i njihovih nastavnika (Hofstedeov model)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podaci koji se koriste u ovom radu dobiveni su uz znanstveno istra\u017eiva\u010dki projekt \u201eInterkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima\u201c, voditelj projekta: prof. dr. sc. Neven Hrvati\u0107, u periodu 2007. do 2012. godine. U radu se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polazi\u0161te za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se obrazla\u017ee jedan od mogu\u0107ih pristupa istra\u017eivanja kulturnih razlika &#8211;<br>prema Hofstedeovom modelu, temeljem kojeg je i nastao ovaj rad. Cilj ovog rada bio je definirati neke od bitnih odrednica sukonstrukcije interkulturalnog kurikuluma odre\u0111ivanjem obilje\u017eja nacionalne kulture mladih. U projektu je kori\u0161ten upitnik, modificirani Hofstedeov model, koji se sastoji od 109 \u010destica. Njegov se sadr\u017eaj odnosi na \u010detiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, mu\u017eevnost\/\u017eenstvenost, individualizam\/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznosti). Na osnovi istra\u017eivanja navedenih dimenzija nacionalne kulture dolazi se do spoznaje o osnovnim obilje\u017ejima nacionalne kulture i vrijednostima koje se cijene u odre\u0111enome dru\u0161tvu. U ispitivanju odre\u0111enih obilje\u017eja hrvatske kulture upitnik je valjano ispunilo 1978 u\u010denika i 272 nastavnika iz 27 srednjih \u0161kola u Republici Hrvatskoj. Istra\u017eivanjem su ispitani stavovi i vrijednosti srednjo\u0161kolaca i njihovih nastavnika o \u017eivotu, radu i dru\u0161tvu; kakve su razlike u stavovima izme\u0111u u\u010denika i nastavnika te postoje li razlike u stavovima izme\u0111u u\u010denika s obzirom na spol, dob i regionalnu pripadnost. Analizom odre\u0111enih obilje\u017eja mladih u Republici Hrvatskoj prema Hofstedeovim dimenzijama, dobili smo uvid u \u201eprosje\u010dne tendencije\u201c njihovih stavova i vrijednosti. Prvi problem istra\u017eivanja ukazuje da kod mladih prevladavaju egalitarna uvjerenja (izra\u017een srednji stupanj hijerarhijske distance), da su na granici izme\u0111u individualizma i kolektivizma, podjednako orijentirani prema vrijednostima definiranim u dimenziji mu\u017eevnost\/\u017eenstvenost, te su na ljestvici srednjeg stupnja anksioznosti. Analiziraju\u0107i drugi problem istra\u017eivanja, utvrdili smo da rezultati istra\u017eivanja nacionalne kulture ukazuju na bliske stavove u\u010denika i nastavnika koji ih, kao pokazatelji odre\u0111enih obilje\u017eja hrvatske nacionalne kulture, smje\u0161taju u srednje do nisku hijerarhijsku distancu. To podrazumijeva netoleriranje nejednakosti u dru\u0161tvu, podjednaku sklonost individualizmu i kolektivizmu, zatim srednjo\u0161kolce i njihove nastavnike s izra\u017eenim \u017eenstvenim i podjednako mu\u017eevno \u017eenstvenim osobinama te s izra\u017eenom srednjom kontrolom neizvjesnosti. Tre\u0107im problemom istra\u017eivanja koji se odnosio na utvr\u0111ivanje razlika s obzirom na spol u\u010denika, najve\u0107a razlika iskazana je u dimenziji mu\u017eevnost\/\u017eenstvenost, zatim u kontroli neizvjesnosti, hijerarhijskoj distanci i individualizmu. S obzirom na dob u\u010denika nije utvr\u0111ena statisti\u010dki zna\u010dajna razlika. S obzirom na regiju iz koje u\u010denici dolaze utvr\u0111ene su razlike u sve \u010detiri dimenzije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Podaci koji se koriste u ovom radu dobiveni su uz znanstveno istra\u017eiva\u010dki projekt \u201eInterkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima\u201c, voditelj projekta: prof. dr. sc. Neven Hrvati\u0107, u periodu 2007. do 2012. godine. U radu se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polazi\u0161te za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2806,"menu_order":0,"template":"","tags":[3799,3797,623,3477,3803,3798,270,3801,3800,3802],"class_list":["post-4017","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-dimenzije-kulture-geerta-hofstedea","tag-drustvene-vrijednosti","tag-identitet","tag-interkulturalizam","tag-interkulturalni-identitet","tag-interkulturalni-kurikulum","tag-kultura","tag-kulturni-pluralizam","tag-kulturni-relativizam","tag-kurikulum"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/4017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}