{"id":1861,"date":"2016-12-12T09:14:00","date_gmt":"2016-12-12T08:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=article&#038;p=1861"},"modified":"2026-06-15T09:38:21","modified_gmt":"2026-06-15T08:38:21","slug":"gospodarske-veze-bosanskog-vojvode-radoslava-pavlovica-i-dubrovcana","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/article\/gospodarske-veze-bosanskog-vojvode-radoslava-pavlovica-i-dubrovcana\/","title":{"rendered":"Gospodarske veze bosanskog vojvode Radoslava Pavlovi\u0107a i Dubrov\u010dana"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Veliki bosanski vojvoda Radoslav Pavlovi\u0107, jedan od podru\u010dnih gospodara koji je obilje\u017eio bosansku srednjovjekovnu povijest I. polovice 15. stolje\u0107a, svoju bogatu politi\u010dku i gospodarsku aktivnost ostvaruje putem svojih odnosa s Dubrov\u010danima. Upravo \u0107e se u radu pratiti njegove gospodarske veze s Dubrov\u010danima na temelju kojih je ostvario velike nov\u010dane i robne prihode. Rije\u010d je o trgova\u010dkim poslovima, posebice prodaji olova, davanju carina u zakup kao i napla\u0107ivanju carina, dobiti od ulo\u017eenog novca pohranjenog u dubrova\u010dku Komunu od prodaje dijela Konavala Dubrovniku. Ti odnosi ostvarivali su se preko Radoslavovih poslanika, poklisara, koji su u Dubrovniku u\u017eivali velik ugled i povjerenje. Uspje\u0161ne gospodarske veze Radoslava Pavlovi\u0107a s Dubrov\u010danima temeljile su se na predispozicijama koje su Pavlovi\u0107i imali, primjerice posjedovali su va\u017ean rudnik kvalitetnog olova Olovo, kao i znatne carine u dubrova\u010dkom zale\u0111u i na u\u0161\u0107u Neretve te trgova\u010dkim putovima koji su vodili u unutra\u0161njost, Bosnu, Srbiju, Ugarsku. Tako\u0111er, Pavlovi\u0107i su imali i dio Konavala koje su Dubrov\u010dani nastojali uklju\u010diti u planove svoga teritorijalnog \u0161irenja. Rudarski proizvodi u izvoznoj trgovini srednjovjekovne Bosne imaju va\u017eno mjesto, a upravo je bitno obilje\u017eje gospodarskog razvoja Dubrovnika od sredine 14. stolje\u0107a razgranata posredni\u010dka trgovina rudarskim proizvodima srebrom i olovom iz Bosne i Srbije. Va\u017eno je da se u trgovinu bosanskim olovom, osim Dubrov\u010dana, bosanskoga kralja i feudalaca, kakav je i Radoslav Pavlovi\u0107, o \u010dijem se doprinosu u radu i govori, uklju\u010duju i doma\u0107i ljudi. Najve\u0107i dio bosanskog olova iz Dubrovnika odlazio je na strana tr\u017ei\u0161ta, Italiju, \u0160panjolsku, Tursku, a samo je manji dio slu\u017eio za lokalne potrebe u Dubrovniku. Izvoz bosanskog olova tekao je i preko Venecije. I vojvoda Radoslav Pavlovi\u0107, kao i ostali podru\u010dni gospodari i kraljevi, davao je svoje carine u zakup, naj\u010de\u0161\u0107e Dubrov\u010danima, poput olovske i drijevske carine, \u010dije je \u010detvrtine bio vlasnik. Dobivali su od zakupaca ugovoreni iznos zakupa, \u0161to im je osiguravalo dobit. Ovaj je bosanski vojvoda imao carine i u drugim svojim mjestima u koja su Dubrov\u010dani dolazili sa svojom robom. Na svojim je podru\u010djima vojvoda Radoslav propisivao svoje odluke o carinama, provoznim, usputnim te carinama na samom trgu gdje se i prodavalo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki bosanski vojvoda Radoslav Pavlovi\u0107, jedan od podru\u010dnih gospodara koji je obilje\u017eio bosansku srednjovjekovnu povijest I. polovice 15. stolje\u0107a, svoju bogatu politi\u010dku i gospodarsku aktivnost ostvaruje putem svojih odnosa s Dubrov\u010danima. Upravo \u0107e se u radu pratiti njegove gospodarske veze s Dubrov\u010danima na temelju kojih je ostvario velike nov\u010dane i robne prihode. Rije\u010d je o &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":87,"menu_order":0,"template":"","tags":[1624,1626,1622,1628,776,1621,1627,1625,1623],"class_list":["post-1861","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-carina","tag-dobit","tag-dubrovcani","tag-konavle","tag-poklisari","tag-radoslav-pavlovic","tag-rudnik-olovo","tag-trgovina","tag-zakup"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/1861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}