Ud\u017ebeni\u010dki se jezik treba odlikovati stro\u017eim odnosom prema standardnojezi\u010dnoj normi \u0161to proizlazi iz zahtjeva za po\u0161tivanjem funkcionalnostilskih zna\u010dajka ud\u017ebeni\u010dkoga podstila znanstvenoga funkcionalnog stila i iz zahtjeva zakonskih i podzakonskih akata kojima se odre\u0111uju zahtjevi i standardi za izradu ud\u017ebenika kao nastavnih sredstava. Razli\u010diti razlozi me\u0111utim katkada dovode do razli\u010ditih, a normativno dopu\u0161tenih jezi\u010dnih i pravopisnih rje\u0161enja, to jest pru\u017eaju mogu\u0107nost izbora. U ovome se radu razmatraju upravo takvi, normativno dopu\u0161teni izbori koji se potvr\u0111uju u suvremenim ud\u017ebenicima hrvatskoga jezika \u0161to se od 2019. godine izra\u0111uju po novom kurikulu. Pritom se nastojalo ustvrditi koji se ovjereni gramati\u010dki i pravopisni izbori u njima potvr\u0111uju te koliko su oni u skladu s normativnim preporukama gramati\u010dkih i pravopisnih priru\u010dnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s obzirom na to da su ti priru\u010dnici odobreni za \u0161kolsku uporabu. Pozornost je posve\u0107ena uporabi navezaka u sklonidbi pridjevnih rije\u010di, zanaglasnica ju\/je, nestegnutih i stegnutih oblika posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice, sklonidbi brojeva dva, tri i \u010detiri, polo\u017eaju zanaglasnica u re\u010denici, pisanju dvoglasnika iza pokrivenoga r, pisanju imenica na -dac, -dak, -tac, -tak, -tka i pisanju nije\u010dnice ne uz zanaglasni oblik glagola htjeti. Iako se u analiziranim ud\u017ebenicima u znatnoj mjeri potvr\u0111uju normativno preporu\u010deni izbori, \u0161to je i o\u010dekivano, ipak ima razlika u dosljednosti primjene pravila, pa i unutar istoga ud\u017ebenika, a gdjegdje i odstupanja od propisane norme. Navedeno upu\u0107uje na potrebu pomnija oblikovanja jezi\u010dnoga sloja ud\u017ebeni\u010dkoga teksta, osobito ima li se u vidu da i jezik ud\u017ebenika pridonosi usvajanju standarda te stjecanju i razvijanju jezi\u010dne kulture u\u010denika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ud\u017ebeni\u010dki se jezik treba odlikovati stro\u017eim odnosom prema standardnojezi\u010dnoj normi \u0161to proizlazi iz zahtjeva za po\u0161tivanjem funkcionalnostilskih zna\u010dajka ud\u017ebeni\u010dkoga podstila znanstvenoga funkcionalnog stila i iz zahtjeva zakonskih i podzakonskih akata kojima se odre\u0111uju zahtjevi i standardi za izradu ud\u017ebenika kao nastavnih sredstava. Razli\u010diti razlozi me\u0111utim katkada dovode do razli\u010ditih, a normativno dopu\u0161tenih jezi\u010dnih i pravopisnih …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":87,"menu_order":0,"template":"","tags":[768,165,767,769,770],"class_list":["post-1106","article","type-article","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-gramaticki-izbori","tag-hrvatski-jezik","tag-norma","tag-pravopisni-izbori","tag-udzbenici-hrvatskoga-jezika"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article\/1106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/article"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}