Rad je dio znanstvenog projekta Metode i modeli u odgoju i obrazovanju djece predškolske dobi u dječjem vrtiću. U ranom djetinjstvu djeca imaju više modela, a ako su uključena u institucijske predškolske programe, vrlo su im važni odgojitelji kao modeli. Zbog toga nas je zanimalo kako odgojitelji zaposleni u ustanovama ranog odgoja i obrazovanja i budući odgojitelji – studenti 3. godine odgojiteljskog studija, procjenjuju važnost zadovoljenja dječjih potreba u dobi od 1. do 3. godine života (jaslice) te od 3. do 6. godine (vrtić). Zanimalo nas je također postoji li među studentima i odgojiteljima statistički značajna razlika u procjeni dječjih potreba. U tu svrhu konstruirana je skala s 33-ma česticama na kojoj se vrijednost procjenjivala od 1 (najmanje važno) do 5 (izuzetno važno). Ispitanici su bili studenti 3. godine učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj (N=110) i odgojitelji zaposleni u nekim vrtićima Zagreba i drugih gradova (N=90). Studentima je najvažnija potreba djeteta za sigurnošću, dok je odgojiteljima potreba djeteta za osobom u koju imaju povjerenja. Sve potrebe jaslićke djece vrlo su visoko procijenjene (više od 4 na skali od 1 do 5), osim upoznavanja djece s nekim stranim jezikom, kompjutorskim igrama, i odlaska na organizirano zimovanje/ljetovanje. Razlike smo našli u sljedećim česticama: svakodnevne tjelesne aktivnosti i optimalni broj djece u grupi u kojoj borave. U tim dvama slučajevima procjene zaposlenih odgojitelja veće su od procjena studenata. Međutim, rang – korelacija između dviju ispitanih grupa značajna je, to jest, obje se grupe općenito slažu u procjenama. U razdoblju od treće godine do polaska u školu studenti i odgajatelji, za razliku od ranije faze, veću važnost pridaju socijalnim vještinama, igri i aktivnostima te manju važnost potrebi za sigurnošću, potrebi za ljubavi i pripadanjem te potrebi za osobom u koju imaju povjerenje. Rezultati su u skladu s očekivanjima i mogu se objasniti teorijom privrženosti i spoznajnim razvojem. Rang – korelacija značajna je, što ponovno upućuje na visoku povezanost u procjenama važnosti zadovoljenja dječjih potreba između odgojitelja i studenata. Međutim, studenti kao najvažniju potrebu navode ljubav i pripadanje, dok odgojitelji navode pravovremeno uočavanje poteškoća u razvoju. Razlike se pripisuju utjecaju praktičnog i teorijskog znanja koje utječe na stavove studenata i zaposlenih odgajatelja.
