Rješavanje zadataka je najčešća aktivnost učenika u nastavi matematike. U radu donosimo kratki opis pojma matematičkoga zadatka, njegove uloge u nastavi i etapa kojima se pristupa u rješavanju zadataka. Napravljena je i klasifikacija zadataka u nastavi matematike u ovisnosti o njegovoj kognitivnoj zahtjevnosti.
Cilj rada bio je provjeriti koliko su zadaci u slučajno odabrainim udžbenicima usmjereni aktivnom učenju matematike od strane učenika. U tome nam je poslužila Bloomova taksonomija sa svojih šest razina kognitivnih procesa. Za svaku razinu, navedeni su ciljevi (ishodi) učenja, tipični aktivni glagoli i najčešći zadaci iz matematičkih udžbenika. Udžbenici su analizirani i s aspekta klasifikacije koja se uobičajeno koristi u početnoj nastavi matematike, a koju je uveo Josip Markovac.
Uvidom u rezultate može se lako zaključiti da oni nisu u potpunosti usklađeni sa suvremenom nastavom i da ne obuhvaćaju sve razine kognitivnih procesa. U udžbenicima su većinom prisutni numerički zadaci koji se odnose na činjenično znanje obuhvaćajući najniže razine kognitivnih procesa, dok su zadatci koji potiču učenike na korištenje viših misaonih procesa, izostavljeni.
