Iako su se istraživanja unutar kognitivne psihologije tradicionalno usmjeravala na ispitivanje normativnih utjecaja različitih kognitivnih i vanjskih činitelja na ljudska ponašanja i razmišljanja, u novije vrijeme u ovom se kontekstu sve više prepoznaje važnost individualnih razlika te utjecaja emocionalnih činitelja na odlučivanje. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati doprinos temeljnih ljudskih potreba i vjerovanja za razumijevanje kognitivnih stilova i pristupa odlučivanju. Ispitivanje je provedeno na skupini studenata koji su ispunili upitnike za mjerenje temeljnih ljudskih potreba, vjerovanja u slobodnu volju te tri kognitivna stila, odnosno pristupa odlučivanju koji uključuju povjerenje u vlastitu sposobnost rješavanja problema te sklonosti maksimiziranju i žaljenju. Dobiveni rezultati izdvojili su potrebu za kompetencijom kao statistički značajan prediktor svih ispitanih kognitivnih stilova. Uz to, potreba za autonomijom izdvojena je kao značajan prediktor povjerenja u vlastitu sposobnost rješavanja problema, a maksimiziranje kao značajan prediktor sklonosti žaljenju. Općenito, rezultati dobiveni provedenim istraživanjem upućuju na povezanost motivacijskog i kognitivnog funkcioniranja pojedinaca te tako doprinose spoznajama o temeljnim odrednicama procesa prosuđivanja i odlučivanja.
