{"id":7818,"date":"2026-10-27T14:29:17","date_gmt":"2026-10-27T13:29:17","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=chapter&#038;p=7818"},"modified":"2026-10-27T14:33:16","modified_gmt":"2026-10-27T13:33:16","slug":"o-centralnosti-pojma-slike-u-filozofiji-dvadesetog-stoljeca","status":"publish","type":"chapter","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/chapter\/o-centralnosti-pojma-slike-u-filozofiji-dvadesetog-stoljeca\/","title":{"rendered":"O centralnosti pojma slike u filozofiji dvadesetog stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U naslovljenom radu autor \u0107e sagledati aspekte pojma slike kako se razvija kroz va\u017ene filozofske rasprave dvadesetog stolje\u0107a. Pojam slike postaje sredi\u0161njim mjestom filozofiranja u dvadesetom stolje\u0107u iz vi\u0161e razloga, no najva\u017eniji je pritom uvid koji je esejom <em>Doba slike svijeta<\/em> (<em>Die Zeit des Weltbildes<\/em>) ostvario Martin Heidegger, a u kojemu centralnost slike \u017eeli pribli\u017eiti jednom zna\u010dajnijem povijesnom razvoju \u2013 onome ideje znanosti i istra\u017eivanja kroz cjelinu novovjekovnoga intelektualnog razvitka od renesanse naovamo. Ne treba nas, pritom, iznenaditi da je Heideggerova rasprava o dobu slike svijeta po svojoj temporalnoj dispoziciji istozna\u010dna s kasnijom analizom Jeana Baudrillarda o poretku simulacija \u010diji izvor se nalazi upravo u sredi\u0161tu povijesnog razvoja zapadnja\u010dke novovjekovne vizualne kulture, odnosno renesansnoj slici svijeta. Iako je ve\u0107 i sam Heideggerov esej dovoljan da nas zaokupi u raspravi o naravi slike u osvit modernih tehnologija, projekcija i transmisija pokreta i do\u017eivljaja na svim razinama svakodnevnog iskustva svijeta, njegova rasprava, kao i kasnija teorija spektakla Guya Deborda trebaju nam ovdje poslu\u017eiti tek da pribli\u017eimo sa\u017eetu skicu ili shematizam jednog centraliziranja pojma slike u nekih od najva\u017enijih mislioca dvadesetog stolje\u0107a. Razumijevanje centralnosti pojma slike u suvremenoj filozofiji va\u017eno nam je upravo zbog mogu\u0107nosti neposrednijeg odnosa prema slici kao fenomenu, pa je i razmatranje povijesti pojma slike u suvremenoj filozofiji zadatak metodi\u010dke prirode koji \u0107e nam naposljetku pru\u017eiti nove mogu\u0107nosti konceptualiziranja slike kao predmeta umjetnosti, vizualnih studija i suvremene estetike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U naslovljenom radu autor \u0107e sagledati aspekte pojma slike kako se razvija kroz va\u017ene filozofske rasprave dvadesetog stolje\u0107a. Pojam slike postaje sredi\u0161njim mjestom filozofiranja u dvadesetom stolje\u0107u iz vi\u0161e razloga, no najva\u017eniji je pritom uvid koji je esejom Doba slike svijeta (Die Zeit des Weltbildes) ostvario Martin Heidegger, a u kojemu centralnost slike \u017eeli pribli\u017eiti &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7752,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-7818","chapter","type-chapter","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter\/7818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/chapter"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}