{"id":6975,"date":"2026-07-17T15:01:23","date_gmt":"2026-07-17T14:01:23","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=chapter&#038;p=6975"},"modified":"2026-07-17T15:01:23","modified_gmt":"2026-07-17T14:01:23","slug":"ocuvana-pjesnicka-rijec-na-hrvatskome-jeziku-u-australskoj-drzavi-new-south-wales","status":"publish","type":"chapter","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/chapter\/ocuvana-pjesnicka-rijec-na-hrvatskome-jeziku-u-australskoj-drzavi-new-south-wales\/","title":{"rendered":"O\u010duvana pjesni\u010dka rije\u010d na hrvatskome jeziku u australskoj dr\u017eavi New South Wales"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno od stvaranja Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) do raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), postojala su dva knji\u017eevna korpusa hrvatske knji\u017eevnosti \u2013 domovinski i izvandomovinski (Bo\u0161njak 2021, 11). Drugi je korpus ostao slabije zabilje\u017een i vrednovan, a \u010dinili su ga autorice i autori evidentirani u hrvatskoj knji\u017eevno-povijesnoj historiografiji kao emigrantski pisci. Do danas su manje-vi\u0161e ostali nepoznati u domovini iz koje su iselili. Nestankom se Jugoslavije po\u010detkom devedesetih pro\u0161loga stolje\u0107a stvaraju preduvjeti za spajanjem tih dvaju knji\u017eevno-jezi\u010dnih korpusa, domovinskoga i izvandomovinskoga, s ciljem integracije u jednu zajedni\u010dku hrvatsku knji\u017eevnost. Me\u0111utim, do dana\u0161njih dana, s odmakom od tridesetak godina, do spajanja nije do\u0161lo pa izvandomovinsko knji\u017eevno stvarala\u0161tvo tra\u017ei danas modele svojoj vidljivosti, vrednovanju, procjeni i pozicioniranju. U radu se donose rezultati istra\u017eivanja pjesni\u010dkoga korpusa nastaloga na hrvatskome jeziku na prostoru australske dr\u017eave New South Wales od samostalnosti Republike Hrvatske do dana\u0161njih dana. Vremenski je okvir (1990. \u2013 2020.), unutar kojega se promatra knji\u017eevna, uglavnom pjesni\u010dka, ostav\u0161tina, iznjedrio brojne autore koji su ostali dosljedni najvidljivijemu markeru identiteta i pripadnosti pi\u0161u\u0107i na hrvatskome jeziku. U istra\u017eiva\u010dki su korpus uklju\u010dena pjesni\u010dka ostvarenja autorica (Mirjana Emina Maji\u0107, Ana Kumari\u0107, Ivana Ba\u010di\u0107 Serdarevi\u0107, Du\u0161ka Crmari\u0107 Toma\u0161i\u0107, Marija Kosovi\u0107 Maki\u0107), ne\u0161to manje autora (Ante Glavor, Bartul Sale\u010di\u0107, Drago \u0160aravanja, Vlado Pucak) i nekoliko pjesni\u010dkih zbirki nastalih u zajedni\u010dkoj produkciji. Cilj je prikazati knji\u017eevnu ostav\u0161tinu nastalu na hrvatskome jeziku na zaokru\u017eenome prostoru Australije kako bi se, uz predstavljanje izvandomovinskih pjesnika, upozorilo istodobno i na evidentno gubljenje hrvatskoga jezika u iseljeni\u0161tvu u najnovijemu vremenu. Izabrani autori i njihova knji\u017eevna produkcija, izuzimaju\u0107i vrijednosne prosudbe i kriterije promatrane knji\u017eevne gra\u0111e, ostaju danas naj\u010dvr\u0161\u0107a veza iseljeni\u0161tva s jezikom zemlje iseljavanja. Naime, ne donosi se umjetni\u010dka i znanstvena ocjena izabranih knji\u017eevnih ostvarenja jer je sredi\u0161te usmjereno na prikaz vitalnosti hrvatskoga jezika sa\u010duvanoga u pjesni\u0161tvu na australskome prostoru kroz posljednja tri desetlje\u0107a. Naglasak je na jeziku izra\u017eavanja, a ne na vrijednosti pjesni\u010dkoga izraza u promatranome korpusu s prostora australske dr\u017eave New South Wales.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno od stvaranja Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) do raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), postojala su dva knji\u017eevna korpusa hrvatske knji\u017eevnosti \u2013 domovinski i izvandomovinski (Bo\u0161njak 2021, 11). Drugi je korpus ostao slabije zabilje\u017een i vrednovan, a \u010dinili su ga autorice i autori evidentirani u hrvatskoj knji\u017eevno-povijesnoj &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6706,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-6975","chapter","type-chapter","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter\/6975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/chapter"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}