{"id":6744,"date":"2026-07-15T12:28:19","date_gmt":"2026-07-15T11:28:19","guid":{"rendered":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/?post_type=chapter&#038;p=6744"},"modified":"2026-07-15T12:28:28","modified_gmt":"2026-07-15T11:28:28","slug":"dva-govora-jerolima-kavanjina-i-splitska-ilirska-akademija","status":"publish","type":"chapter","link":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/chapter\/dva-govora-jerolima-kavanjina-i-splitska-ilirska-akademija\/","title":{"rendered":"Dva govora Jerolima Kavanjina i splitska Ilirska akademija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pjesnik Jerolim Kavanjin (1643. \u2013 1714.) dobro je poznat u hrvatskoj knji\u017eevnosti po svom enciklopedijskom spjevu \u201ePoviest van\u0111elska\u2026\u201c, skra\u0107eno \u201eBogatstvo i ubo\u0161tvo\u201c. Nasuprot tome, njegova dva govora koja se navode u literaturi, a odr\u017eao ih je u splitskoj Ilirskoj akademiji, nisu do sada bila objavljena. Prvi je pohvala radu i protiv dokolice, a drugi je o caru Dioklecijanu. Oba su na talijanskom. Odaju nam uglavnom ve\u0107 poznate Kavanjinove stavove o radu i dokolici, njegovu pobo\u017enost i privr\u017eenost zavi\u010daju. Tako\u0111er odra\u017eavaju njegovo enciklopedijsko znanje, poznavanje medicine, zanimanje za astronomiju i sklonost prema knji\u017eevnosti. Zanimljiv je Kavanjinov pristup caru Dioklecijanu. On ne iznosi njegov \u017eivotopis niti ga, kao \u0161to je bilo uobi\u010dajeno, isti\u010de kao progonitelja kr\u0161\u0107ana. Kavanjin u njemu vidi valjanog vladara koji se nakon mnogih muka povla\u010di u rodni kraj gdje provodi zadnje godine u zaslu\u017eenom miru \u0161to je sa\u017eeto izrazio i u svom spjevu. Ovdje se govori objavljuju u cijelosti kao prilog poznavanju Kavanjinova opusa i djelatnosti Ilirske akademije za koju su napisani. Godina kada je osnovana splitska \u201eAkademija Illyrica ilitivan slovinska\u201c nije poznata, ali smatralo se da je po\u010dela djelovati 1703., a da njezin zadnji spomen potje\u010de iz 1713. godine. Zahvaljuju\u0107i terminaciji generalnog providura Pietra Valiera od 24. XI. 1678., izdanoj splitskom kanoniku Nikoli Bijankovi\u0107u, osnivanje Akademije pomi\u010de se u tu godinu. Izvje\u0161taj nadbiskupa Stjepana Cupillija Svetoj kongregaciji koncila od 30. IX. 1714. govori da Akademija jo\u0161 postoji te da \u0107e doprinijeti uporabi i ljepoti hrvatskog jezika. To je za sada najkasniji spomen djelovanja Akademije koja se vjerojatno ugasila ubrzo nakon toga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pjesnik Jerolim Kavanjin (1643. \u2013 1714.) dobro je poznat u hrvatskoj knji\u017eevnosti po svom enciklopedijskom spjevu \u201ePoviest van\u0111elska\u2026\u201c, skra\u0107eno \u201eBogatstvo i ubo\u0161tvo\u201c. Nasuprot tome, njegova dva govora koja se navode u literaturi, a odr\u017eao ih je u splitskoj Ilirskoj akademiji, nisu do sada bila objavljena. Prvi je pohvala radu i protiv dokolice, a drugi je &#8230;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6617,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-6744","chapter","type-chapter","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter\/6744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter"}],"about":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/chapter"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ffstopenpress.ffst.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}