U ovom se radu iznosi dio rezultata istraživanja toponimije grada Splita, koja je kao tema zahvaćena znanstvenim projektom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Obrađuju se pretežito zaboravljeni odonimi koji su ostali zabilježeni u povijesnim vrelima, a neki od njih sačuvali su se danas u imenima ulica. Ripa Maris, dio uvale splitske luke zapadno od zida Dioklecijanove palače, nazvan po položaju uz more; Fenestris, prostor u jugoistočnom dijelu Palače, nazvan po prozorskim otvorima; Sdoria, srednjovjekovni naziv, nastao prema konsistorijalnoj dvorani splitske Nadbiskupije; Pistura, prostor zapadno od Palače, nazvan po sporednim gradskim vratima; Obrov, prostor zapadno od srednjovjekovnih splitskih zidina, nazvan po obrambenom rovu; Šperun, zapadni polubastion splitskih bedema, nastao od talijanske riječi sperone (kljun). Autori su koristili povijesna vrela i kritičkim razmatranjem dosadašnjih tumačenja došli do nekih novih zaključaka o obrađenim toponimima. Pet toponima romanskog su porijekla, a jedan hrvatskoga.
